Izbori

Od 1949. godine građani Savezne Republike Njemačke biraju zastupnike za njemački Bundestag na razdoblje od četiri godine po načelu slobodnog, jednakog i tajnog glasovanja na općim neposrednim izborima. Tako je propisano članom 39 Temeljnog zakona (Ustava) Savezne Republike Njemačke. Izabrani zastupnici su, kako stoji u zakonu, "predstavnici cijelog naroda i pri tome ih ne obvezuju nikakve upute, nemaju obvezujući mandat i vode se samo svojom savješću".

Načelno svi Nijemci koji su na dan izbora navršili 18 godina života imaju pravo da se biraju i budu birani u okviru izbora zastupnika za njemački Bundestag.  

7. rujna 1949. u Bonnu održano je zasjedanje prvog novoizabranog njemačkog Bundestaga. 

Od izbora za drugi saziv njemačkog Bundestaga 1953. godine na njemačkim saveznim izborima daju se dva biračka glasa. Prvim glasom izravno se bira kandidat iz izborne jedinice birača. Njemačka je podijeljena na ukupno 299 izbornih jedinica, od kojih svaka ima oko 250 000 stanovnika. Drugi glas birač daje određenoj stranci. 

Redoslijed kandidata na listi unaprijed se određuje na kongresima stranke. Ako neki zastupnik napusti Bundestag, onda se s pokrajinske izborne liste stranke preko koje je ušao u parlament bira sljedeći kandidat koji ranije nije bio izabran. Ako na listi nema više nijednog preostalog kandidata, zastupničko mjesto ostaje nepopunjeno. 

Bundestag se sastoji od 630 zastupnika. Za proporcionalni sastav Bundestaga isključivo je presudan broj osvojenih drugih glasova. Za raspodjelu mandata najprije se utvrđuje na koliko zastupničkih mjesta određena stranka ima pravo na nacionalnoj razini. Ti se mandati zatim raspodjeljuju na pokrajinske izborne liste stranke. Pri dodjeli zastupničkih mjesta, kandidati se rangiraju po broju osvojenih glasova pri čemu kandidati s najvećim brojem osvojenih prvih glasova u svojoj izbornoj jedinici dolaze na sami vrh pokrajinske izborne liste. Mandati se potom dodjeljuju uspješnim kandidatima iz izbornih jedinica prema ovom redoslijedu. 

Ako broj uspješnih kandidata iz određene izborne jedinice premašuje broj mandata koji proizlazi iz broja osvojenih drugih glasova, kandidati s najslabijim rezultatima ne dobivaju zastupničko mjesto (broj dodijeljenih mandata mora odgovarati broju osvojenih drugih glasova). Ako stranka u nekoj saveznoj pokrajini ima više mandata nego uspješnih kandidata iz određene izborne jedinice, preostala mjesta dodjeljuju se kandidatima s izborne liste.

Svaka stranka mora na saveznoj razini dobiti najmanje pet posto važećih drugih glasova birača da bi bila zastupljena u Bundestagu. Ako stranka ne dosegne pet posto, ipak može ući u Bundestag s brojem mandata koji je proporcionalan udjelu osvojenih drugih glasova, pod uvjetom da je osvojila izravne mandate u najmanje tri izborne jedinice (klauzula o osnovnim mandatima).

Pravila o izborima zastupnika za savezni parlament reguliraju postupak održavanja njemačkih saveznih izbora. Bundestag provjerava valjanost izbora u skladu sa Zakonom u provjeri izbora.